Da li postoji veza između nesanice i telesne težine ?
Da li ste pratili kakav Vam je apetit kad spavate kraće ili spavate lošije? Koju hranu tada češće imate na trpezi, šta obično pijete, kako se osećate ?
Primetila sam da kada spavam lošije i kraće od šest sati radije biram slatkiše, kaloričniju hranu i posežem za kafom da bih došla do više energije. Kada odlazim kasnije na spavanje jedem kasnije uveče ili posežem za kaloričnijom hranom, slatkišima, pecivom.
Kako Vaš organizam reaguje , da li ostajući duže budni posežete za brzom hranom ? Pratite sebe i svoje telo i primetićete razliku.
Znamo da je dobar sam neophodan za dobro zdravlje iz više razloga. Nesanica dovodi do umora, lošijeg raspoloženja, manje efikasnosti na poslu, pada koncentracije i zdravstvenih problema. Manje je poznato da manje sna dovodi do povećanja masnog tkiva u organizmu, gomilanja kilograma i povećanja težine.
Postoji nekoliko mehanizama koji objašnjavaju kako nesanica može dovesti do povećanja telesne težine.
Najjednostavnije objašnjenje je da, ostajući duže budni, budni posle ponoći, imamo više vremena za jelo, privlače nas slatkiši i brza „junk“ hrana.
Sa naučne tačke gledišta, postoji teorija koja dovodo u vezu nesanicu i lučenje leptina, „hormona sitosti“.
Nesanica dovodo do smanjenog lučenja leptina, što za posledicu ima veći osećaj gladi i vodi ka povećanju težine. Takođe se smatra da snižen nivo leptina dovodi do povećane želje za namirnicama kao što su grickalice, slatkiši, peciva, što dovodi do povećanja težine.
Nedovoljno sna dovodi do mogućeg razvoja gojaznosti ili dijabetesa tipa 2 jer se remeti redovno i normalno funkcionisanje metabolizma. Studija sprovedena na mladim i zdravim muškarcima sprovedena je na novom Zelandu, gde je san bio ograničen samo na četiri ili pet sati, čime je simulirana naporna radna nedelja. Ishrana, aktivnosti i uslovi života bili su strogo kontrolisani u periodu od osam dana. Kratkoročna ograničenja sna pokazala su poremećaj u metabolizmu šećera koji su se karakterisali visokim nivoom glukoze koji nije bio pod kontrolom povećanja insulina. Pojavilo se smanjenje tolerancije na glukozu povezano sa ishranom u jutarnjim satima što ukazuje da je bilo indukcije inzulinske rezistencije. Insulin je hormon za skladištenej masti, pa ako vrednosti insulina ostanu povećane tokom hronične nesanice, javlja se tendencija u organizmu da skladišti energiju pre nego da je troši.
Takođe, tokom noći nivo hormona koji reguliše stres, kortizola, pada. Rad do kasno u noć i nesanica sprečavaju prirodni pad kortizola, čime se povećava rizik od nagomilavanja masnih naslaga. Jedna od posledica je to što kortizol podiže nivo šećera u krvi, što dalje podiže nivo šećera u krvi, što dalje podstiče želju za hranom bogatom šećerom koja će najbrže zadovoljiti te potrebe. Šećer će raspoloženje popraviti samo na kratko ali dejstvo će brzo poustiti i uzrokovati još veći pad raspoloženja. S druge strane, tokom sna telo luči hormon leptin, „hormon sitosti“. Ali ako se cele noći prevrćemo po krevetu, neće se lučiti dovoljno leptina, što će dovesti do osećaja gladi.
Manjak sna u kombinaciji sa stalnim osećajem gladi povećava rizik od gojenja. Osim što reguliše stres, kortizol povećava i budnost. Budući da je kofein „prijatelj“ kortizola treba pripaziti na vreme ispijanja kafe. Što je veći nivo kortizola, to je veći rizik od otpornosti na kofein.
Takođe, vežbanje, pogotovu aerobne vežbe, smanjuju nivo hormona grelina koji stimuliše apetit, dok fizička neaktivnost povećava lučenje grelina, te tako povećava apetit. Osećaj sitosti i gladi umnogome zavisi od sadejstva grelina i leptina, a samim tim od njihovog dejstva zavisi umnogome i težina.
Ne zbunjujte hormone lošim ili kratkim snom, slatkišima, kafom, energetskim napicima, fizičkom neaktivnošću i kasnim odlskom na spavanje ! Poštujte prirodne ritmove, poštujte svoje telo, a telo će vam to višestruko vratiti dobrim zdravljem i povećanjem kvaliteta života !
Savete kako vratiti normalan ritam spavanja potražite u mojoj besplatnoj e-knjizi koju možete preuzeti kroz Facebook razgovor na linku ovde: