Hormoni na klackalici – kakav je uticaj hormona melatonina na zdravlje ?
Koliko ste puta čuli komentar – sve počinje iz glave ? I šta ste onda pomislili ?
Istina je da naše misli I stres kome smo izloženi utiču na lučenje hormona i da nas misli dovode do razvoja emocija koje dovode do narušavanja zdravlja i pojave bolesti. Tako nas mogu dovesti u jedan lavirint iz koga je teško naći izalaz. Naša neurologija, takođe, pamti.
I koliko ste puta čuli – poštujte svoj dnevni ritam, noć je za spavanje.
Kad sam bila dete, otac mi je stalno govorio “nemoj da daješ dan za noć. Noć je da se spava. Dan je dovoljno dug da možeš stići sve ako se dobro organizuješ”. I uvek je insistirao na tome da se spava bar osam sati i ide u krevet obavezno pre ponoći, a po mogućstvu već u 22h.
Tada ga baš nisam dobro razumela i nisam razumela mudrost i znanje koje je on imao iako nije bio lekar po zanimanju već injženjer. Kasnije sam studirala medicinu i dok god sam se držala toga da učim danju a spavam noću , sve je bilo u najboljem redu i sa učenjem i sa zdravljem.
Koje su to žlezde koje su jako bitne za naše zdravlje i kako to da su one tako važne? Šta se dešava u našem telu kada poremetimo ritam sna ?
U našem životu a time i zdravlju značajnu ulogu imaju dve žlezde koje se bukvalno nalaze u glavi – hipofiza i epifiza.
Hipofiza, iako sasvim mala žlezda, stvara najveći broj hormona i komanduje radom drugih žlezdi sa unutrašnim lučenjem koje stvaraju hormone. Smeštena je u malom koštanom udubljenu na bazi lobanje koje se zove tursko sedlo. Hipofiza u sprezi sa hipotalamusom luči hormone rasta, prolaktin, TSH, FSH, LH i mnoge druge.
Druga žlezda tzv. pinealna žlezda(epifiza), predstavlja glavni regulator bioloških ritmova sa posebnom važnošću u prilagođavanju organizma dnevno-noćnim i sezonskim promenama. Epifiza svoje efekte ostvaruje prvenstveno pod uticajem ciklusa svetlost-tama, a posredstvom svog hormona melatonina.
Šta je melatonin?
Melatonin je hormon koji sintetiše pinealna žlezda (epifiza).
Pod uticajem sunčeve svetlosti aminokiselina L-triptofan u organizmu se pretvara u serotonin, koji se noću pretvara u melatonin. Posle njegove sinteze u epifizi melatonin ulazi u likvor i krv. Tako, za sve ove transformacije potrebno je barem pola sata dnevno provesti na ulici u toku dnevne svetlosti.
Količina proizvedenog hormona u epifizi zavisi od doba dana: noću se proizvodi oko 70% melatonina u organizmu. Treba reći da proizvodnja melatonina u organizmu zavisi još i od osvjetljenja: pri prekomernom (dnevnom) svetlu sinteza hormona se smanjuje, pri smanjenju svetlosti – povećava.
Aktivna proizvodnja hormona počinje oko 8 časova, a vrhunac njegove koncentracije, kada se melatonin proizvodi u velikoj količini je period posle ponoći do 4 sata ujutro. Zbog toga je veoma važno, posebno tokom ovih sati, da se spava u mračnoj sobi. U organizmu odraslog čovjeka svakodnevno se sintetiše oko 30 mikrograma melatonina.
Otkriveno ja da, pored centralne, postoji I periferna proizvodnja melatonina (ćelije zidova gastrointestinalnog trakta, ćelije pluća i disajnih puteva, ćelije kortikalnog sloja bubrega, ćelije krvi itd.)
Koje su uloge melatonina u organizmu?
1. Obezbeđuje organizmu dobar i okrepljujući san i normalnu smenu dnevno-noćnog ritma (cirkardijalni ritam)
2. Deluje antioksidativno te tako organizam štiti od bolesti i usporava proces starenja vezivanjem slobodnih radikala koji se svakodnevno stvaraju u telu pod dejstvom metaboličkih procesa u organizmu kao i pod uticajem zagađenja vazduha, zračenja, duvanskog dima)
3. Poboljšava imunitet pošto ima anti-zapaljenjska i imunomodulatorna svojstva. To budi nadu da bi ovaj hormon mogao u budućnosti da se koristi i u lečenju karcinoma.
4. .Održavanje normalnog nivoa melatonina u organizmu može biti veoma korisno za odlaganje nastanka Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, kao i ishemije mozga, odnosno moždanog udara. Testiranja su pokazala da se
može smanjiti i stepen neurodegenerativnih promena u organizmu.
5. Utvrđeno je, takođe, da dovoljna količina ovog hormona pozitivno utiče na raspoloženje, dok njegov nedostatak dovodi do uznemirenosti, zamora i lošeg raspoloženja.
6. Smatra se i da melatonin sprečava srčani udar uzrokovan stresom, tako što smanjuje proizvodnju kortikosteroida koji mogu da oštete srčani mišić
7. Stručnjaci Zdravstveno-istraživačkog centra Univerziteta u Teksasu sproveli su istraživanje na temu kako osvetljenje utiče i na plodnost i razvoj bebe u stomaku majke.
Uticaj hipofize na reproduktivnu funkciju
Hipotalamusno-hipofizno-gonadalna osovina (HPG osa) se odnosi na zajedničko dejstvo endokrinih žlezda : hipotalamusa , hipofize , i gonada . Te žlezde često kooperativno deluju, pa se smatraju jedinstvenim sistemom.
Ova osa kontroliše razviće, reprodukciju i starenje životinja. Hipotalamus proizvodi gonadotropin-oslobađajući hormon (GnRH) koji se putem krvi, trasnportuje do prednjeg režnja hipofize. Prednji deo hipofize (adenohipofiza) sintetiše luteinizirajuči hormon (LH) i folikulostimulirajući hormon (FSH), a polne žlezde luče polne hormone, estrogen i testosteron.
Kako melatonin utiče na reproduktivnu funkciju ?
Melatonin, hormon epifize, ispoljava se isključivo u toku noći i važan je kada žene pokušavaju da zatrudne, jer štiti njihove jajnike od oksidativnog stresa. Melatonin poseduje jaka antioksidantna svojstva i štiti jajnike od slobodnih radikala, posebno kada su žene u ovulaciji.
Sa godinama količina melatonina se smanjuje, što je jako uočljivo posle 35.godine a naročito nakon 45. godine. Tada se čeće javlja buđenje u toku noći i nesanica.
Kako povećati sintezu melatonina u organizmu ?
1. Unosom hrane koja obezbeđuje komponente neophodne za njegovu
sintezu.
Hormon melatonin se proizvodi u organizmu pri raznovrsnoj ishrani koja obavezno treba da sadrži ugljene hidrate, proteine, kalcijum i vitamin B6.
Stoga se u ishrani preporučuje kukuruz, banana, paradajz, pirinač, šargarepa, rotkvica, smokva, peršun, ovas, orah, ječam i suvo grožđe.
Amino kiselina triptofan u velikim količinama se nalazi u tikvi, orasima i bademima, susamu, siru, nemasnoj govedini i ćuretini, jajima i mleku.
Vitaminom B6 bogate su: banane, orasi, kajsije, pasulj, semenke suncokreta, sočivo, crvena paprika.
Velika količina kalcijuma nalazi se u mahunarkama, obranom i punomasnom mleku, orasima, smokvama, kupusu, cvekli, soji, ovsenim pahuljicama.
2. Unosom suplemenata koji sadrže melatonin.
Iskreno, kod nas se malo priča o melatoninu i malo o njemu zna pa se retko i upotrebljava u formi suplemenata.
Važno je reći da se melatonin ne može akumulirati, pa je za sve aspekte zdravlja potrebno održavanje redovnog ritma sna i budnog stanja, praćenje svoje ishrane i osluškivanje signala koje nam telo šalje.
O uticaju melatonina na reproduktivno zdravlje pročitajte više: U kakvoj su vezi trudnoća i nivo hormona melatonina ?